Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine odobrio
je većinom glasova Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja korupcije, koji
je u parlamentarnu proceduru uputila Vlada Federacije BiH.
Predlagač, Vlada FBiH, osim što je najavila zaštitu prijavitelja
korupcije, navela je da će biti lideri u regiji s takvim zakonom ukoliko
bude usvojen.
Nacrt ovog zakona osigurava efikasnu i pravovremenu zaštitu
prijavitelja korupcije u svim fazama postupka za ostvarivanje
zaštite.
Komentarišući odobravanje Nacrta zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju, Bojan Bajić iz
Centra za odgovornu demokratiju LUNA koji je zajedno sa Udruženjem
Uzbunjivači uz podršku Antikorupcijske mreže ACCOUNT radio na izradi
Nacrta zakona, naglasio je svoje zadovoljstvo i istakao da Federacija
BiH i BiH koja je već usvojila ovaj zakon, spadaju u red evropskih
država koje imaju efikasno zakonsko sredstvo za borbu protiv korupcije.
On je dodao da će se tek kada budu počeli da se primenjuju ovi zakoni vidjeti koji je zakon efikasniji.
S druge strane, Nasir Beganović, predsjednik
Zakonodavno-pravne komisije Predstavničkog doma PFBiH istakao je da
Nacrt predstavlja dobar preduslov za suzbijanje korupcije, ali da ima i
svoje nedostatke.
Ovim zakonom, kaže Beganović, uzbunjivači imaju samo sudsku zaštitu.
“Treba odrediti u zakonu i neka krivična djela, a samim tim propisati i određene kazne”, naglasio je on.
Beganović dodaje da bi se trebale uraditi neke izmjene i dopune
Zakona o krivičnom i parničnom postupku, kako bi se uskladila ova dva
zakona.
Na taj način, kaže on, uzbunjivač ima punu zaštitu, jer ako se uzme
da sudski postupci u našoj zemlji traju po nekoliko godina, sudska
zaštita uzbunjivača nije dovoljna.
Ono na čemu Beganović najviše insistira jeste formiranje agencije koja bi sprovodila budući zakon o zaštiti uzbunjivača.
“Znam da bi neki odmah rekli da je to novi trošak, nekoliko radnih
mjesta za koje treba obezbijediti plaće, ali smatram da bi agencija
svojim radom i eventualnom štetom koju bi spriječila, svakako opravdala
svoje postojanje i svoj rad”, naglasio je on.
Od ostalih sugestija o kojima je Beganović govorio, naglasio je
važnost bližeg definisanja nekih pojmova u zakonu, odnosna da oni budu
više konkretni, nego što su sada deskriptivni.
ŠTA NAM ZNAČI OVAJ ZAKON
Ono što sada slijedi jeste da Nacrt zakona bude upućen u javnu
raspravu, gdje će svakako biti prostora da se upute sugestije i zakon
učini mnogo kvalitetnijim.
U svakom slučaju, zakon koji je usvojen na državnom, i nacrt koji je
odobren na federalnom nivou, dobar su osnov za borbu protiv korupcije.
Inače, Nacrt zakon je rađen po modelu kakav već postoji u nekoliko
zemalja zapadne Evrope i SAD-a, ali se vodilo računa da bude prilagođen
Bosni i Hercegovini kako bi funkcionisao u kontekstu našeg
zakonodavstva.
Usvajanjem ovakvog zakona prije svega bi se stvorila bezbjedna
atmosfera koja je preduslov kako bi se radnici odlučili da prijave
korupciju. S druge strane zakon će biti dobra preventivna mjera, ali i
upozorenje svima koji pokušaju da naprave neka koruptivna dela.
Slučaj Višnje Marilović o kojje Žurnal već pisao govori o ženi koja
je ostala bez posla nakon što je Tužilaštvu KS prijavila korupciju u
Centru Skenderija.
Nažalost, u tom momentu Višnja je bila potpuno nezaštićena. Tortura
koju je doživjela neposredno po prijavi korupcije ne bi se sigurno mogla
dogoditi da je tada postojao zakon koji bi je štitio.
Nakon završene epizode sa Skenderijom, Višnja Marilović je postala
predsjednica Udruženja uzbunjivača BIH i aktivno radila na izradi zakona
o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju.
Prednacrt ovog zakona prvi put je zvanično predstavljen krajem
aprila ove godine. Njega su tada predstavili premijer Federacije BiH
Nermin Nikšić i ministar pravde Zoran Mikulić zajedno s predstavnicama
COD Luna i Udruženjem za zaštitu uzbunjivača BiH i uz podršku
Antikorupcijske mreže ACCOUNT.
Značaj ovog zakona za buduću borbu protiv korupcije možda najbolje
opisuje podatak da 40 posto svih prijavljenih koruptivnih dela dolazi
upravo od radnika/uzbunjivača, a da recimo policija kroz istrage
pronalazi tek nešto više od 1 posto svih koruptivnih radnji.
(account.ba)