Sistem javnih nabavki u BiH iz godine u godinu se urušava, a zbog koruptivnog sistema godišnje se u Bosni i Hercegovini u privatne džepove prelije više od 700 miliona maraka, podaci su devetomjesečnog istraživanja Udruženja građana “Tender” iz Banjaluke.

Za devet mjeseci samo 33 posto ukupnih postupaka u BiH provodi se javno, odnosno transparetno. To jasno govori o sve većem zaostajanju u pogledu transparentnosti u odnosu na zemlje EU, gdje otvoreni postupci učestvuju sa oko 82 procenta, kaže generalni sekretar “Tendera” Željko Grujić.

KO JE ODGOVORAN

Navodeći da je taj procenat u BiH u 2008. godini iznosio čak 91 posto, on je upozorio da ovaj pad transparentnosti ukazuje na izrazito visok nivo korupcije, kao i da se razlike u cijenama roba, ponuđenih u otvorenim postupcima, u odnosu na netransparentne postupke kreću od 20 do 60 posto.

Ovim problemom se, osim Tendera, ne bavi niko, čak ni revizija javnog sektora. To jasno govori da nadležne institucije, u izvršnoj, zakonodavnoj i političkoj sferi hitno moraju preduzeti konkretne mjere kako bi se sve veća pljačka javnih sredstava zaustavila i stavila pod kontrolu, istakao je Grujić.

Uz to, nastavlja se povećanje cijena ponuđačima za otkup tenderske dokumentacije, a u prvih devet mjeseci ove godine nezakonito je naplaćeno više od 600 hiljada maraka.

Ukupna visina naknade za tendersku dokumentaciju bila je presudna da se 28 posto oglašenih javnih nabavki poništi zbog neobezbjeđivanja tri validne ponude, naglasio je Grujić.

Prema njegovim riječima, najveću odgovornost za ovakvo stanje snose Agencija za javne nabavke BiH , Ured za razmatranje žalbi i Sud BiH, koji su pod snažnim uticajem koruptivnih lobija. Ove institucije godinama tolerišu koruptivna djelovanja pojedinaca iz privatnog i javnog sektora, čime ih, umjesto da ih kazne, ohrabruju da nastave sa nezakonitim radnjama.

Grujić je dalje rekao da je Agencija za javne nabavke “destruktivno ponašanje” pokazala pri donošenju Strategije sistema javnih nabavki za period 2010. do 2015. godine, zalažući se, pod uticajem koruptivnog lobija, za neizricanje novčanih kazni i pokretanje krivičnih postupka. Sve to je posledica loših zakonskih rješenja, zbog čega “Tender” traži usvajanje novog, antikoruptivnog Zakona o javnim nabavkama, koji bi sadržavao direktive Evropske unije, najbolja antikoruptivna rješenja iz zakona Hrvatske i Srbije, a pri tome uvažio i specifičnosti BiH.

Predstavnici “Tendera” tvrde da sistem ne funkcioniše, da “crne” nabavke cvjetaju, zbog čega se ubrzano nastavlja pljačka javnih sredstava.

Potvrđuju to i dva konkretna primjera provedenih javnih nabavki.

DVA PRIMJERA

Primjer prvi: Jedno preduzeće je 2006. godine učestvovalo u javnoj nabavci uređaja za Sudsku policiju u Federaciji BiH, nudeći dva uređaja za 140 hiljada maraka. Ponuda konkurentske firme bila je 195 hiljada maraka, znači skuplja za 55 hiljada KM, ali je ona dobila posao. Oštećena firma tražila je obrazloženje zbog čega nije prošla na tenderu, ali su nadležni organi ostali gluvi na ovakve zahtjeve. Usliijedila je žalba, a tek nakon godinu dana iz Ureda za žalbe stigao je odgovor - ugovoreni organ je grubo prekršio zakon, ali nabavka je obavljena. Kraj priče.

Oštećena firma nije odustala, tražili su da im se nadoknade troškovi ili da im se isplati deset posto od ponude, kako to predviđa zakon kada se utvrdi nezakonitost postupka javnih nabavki. Od svega toga nije bilo ništa, pa se oštećena firma odlučila na pokretanje sudske tužbe. Sudsko vijeće je njihovu tužbu odbilo kao neosnovanu, posle čega je uslijedila žalba Apelacionom vijeću Suda BiH, koje je poništilo prvostepenu sudsku presudu, kao i rješenje Ureda za žalbe. Apelaciono vijeće Suda BiH postupak je proglasilo nezakonitim i cijeli slučaj vratilo Uredu za žalbe, koji je trebalo da donese novo rješenje kojim će oštećena firma biti obeštećena.

Odluka Apelacionog vijeća donesena je 15. decembra 2011. godine i Ured za žalbe je taj problem trebalo da riješi hitno, po zakonu najkasnije u roku od 15 dana. To se nije desilo, zbog čega smo uputili zahtjev Sudu da on preuzme predmet i da ga riješi, ali se i dalje ništa ne događa, rekao je predsjednik Nadzornog odbora “Tendera” Milorad Vulić.

Kako ni Sud nije ništa preduzeo da se slučaj privede kraju, Vulić je napisao pismo predsjednici Suda BiH Meddžidi Kreso, tražeći od nje obrazloženje o tome šta se dešava sa ovim predmetom i kada će Sud početi da primjenjuje važeće zakone. Institucionalnom zamešateljstvu nema kraja, a ovaj slučaj još nije riješen.

Baš kao ni drugi, koji se odnosi na tender koji je raspisao Aerodrom Sarajevo. U tom slučaju, jedna firma daje ponudu koja je za oko 30 hiljada maraka niža od ponude druge firme, ali ne dobija psoao. Otvara se tenderska dokumentacija, vide se ponude, potpisuje se zapisnik, ali na adresu ove firme za 15-tak dana stiže obavještenje da je druga firma, koja je imala skuplju ponudu, sada jeftinija i zato dobija posao. Očigledno, cijena je naknadno promijenjana, što je protivzakonito. Ponovo slijedi žalba Uredu za žalbe, koji žalbu proglašava neurednom, što je, kako je naveo Vulić, “elegantan način da vas eliminišu iz dalje procedure”. Oštećena firma ide dalje, žali se Sudu BiH, koji poništava sve i vraća predmet Uredu za žalbe, koji priznaje greške.

Ured za žalbe poništava sve što je do tada bilo i nama dodjeljuje, gle čuda, nadoknadu od 100 maraka, kaže Vulić. Prema njegovim riječima, ponovo su pred Sudom BiH pokrenuli postupak, ovog puta protiv Ureda za žalbe i čekaju konačno rješenje spora. Od predsjednice Suda BiH dobili su obećanje da će taj predmet biti riješen po hitnom postupku.

Ovdje nije u pitanju novac, sam po sebi, više je u pitanju to da Sud donese pravu odluku koja će onemogućiti slično ponašanje u budućnosti, istakao je Vulić. Kada će Sud BiH donijeti presudu Vulić ne zna, ali još vjeruje da će se to desiti jednog dana.

(Ljiljana Kovačević, zurnal.info)