Općina Banja Luka je prema istraživanju Transparency
Internationala (TI) jedina općina u BiH koja je na granici transparentne
i djelimično transparentne jedinice lokalne samouprave u BiH.
Rečeno
je to danas u Sarajevu na konferenciji za medije TI-a, na kojoj je
predstavljeno istraživanje o transparentnosti jedinica lokalne
samouprave u BiH, u okviru projekta "Monitoring i zagovaranje za dobro
upravljanje u bh. općinama".
Projekt se realizira od januara ove
godine do augusta 2013. godine, a analizirano je pet segmenata - rad
lokalne skupštine, rad lokalne administracije i načelnika, saradnja
općina i institucija civilnog društva, saradnja općina i lokalnih
institucija, preduzeća, organizacija i mjesnih zajednica, te postojanje
antikorupcionih mehanizama.
Izvršni direktor TI-a Srđan
Blagovčanin istaknuo je da je prema metodologiji istraživanja idealni
indeks bio 100, te da su općine po rezultatima istraživanja svrstane u
četiri grupe - transparentne, netransparentne, djelimično transparentne i
izuzetno netransparentne.
- Ovaj indeks mjeri otvorenost
jedinica lokalne samouprave prema građanima, odnosno stepen učešća
građana u radu tih jedinica, kazao je on.
Najveći broj općina
spada u grupu djelimično transparentnih - njih 112, dok su
22 netransparentne, pet izuzetno netransparentne, a jedna općina je
transparentna.
Najveći skor ima Banja Luka - 76, iza koje
slijede Bijeljina (74), Bihać (70), Ilidža (70), Zavidovići (69), Maglaj
(69), Teslić (69), Bratunac (69) i druge.
Petnaest najlošije
rangiranih općina su Kiseljak (indeks sedam), a slijede Jajce (12),
Dobretić (16), Kupres RS (21), Istočni Mostar (23), Neum (38), Bosansko
Grahovo (39), Teočak (40), Oštra Luka (42) i druge.
Najbolji
rezultati zabilježeni su za rad lokalnih skupština, a najniži za
saradnju jedinica lokalne samouprave s lokalnim institucijama,
preduzećima, mjesnim zajednicama i organizacijama, kao i postojanje
antikorupcionih mehanizama.
Istraživanje pokazuje da je u nekim segmentima Brčko Distrikt bolji nego oba entiteta.
Kada je riječ o postojanju internet stranica, 93 posto općina ih ima, dok sedam posto općina nema internet stranicu.
Zaključeno
je da što je grad veći, to su jedinice lokalne samouprave
transparentnije. Jedan od zaključaka je i da ne postoje tijela koja se
bave korupcijom na lokalnom nivou.
(Fena)