Kritiku svog nerada, katastrofalnih rezultata i enormnih primanja, najvećih u regionu, a u potpunom neskladu sa rezultatima, koji su najslabiji u regionu, rukovodstvo PSBiH i neki poslanici vladajuće koalicije shvatili su kao povod za obračun sa kritičarem takvog stanja, odnosno sa Centrima civilnih inicijativa.
Predstavniku CCI-a, nakon 7-godišnjeg redovnog praćenja rada ove institucije, zabranjen je pristup u Parlamentarnu skupštinu BiH, umjesto svojim poslom, kojim se u zemlji bave neformalna tijela, na neformalnim sastancima, Parlament vrijeme troši na obračun sa CCI-jem. Koga se, u maniru nekih prošlih vremena, naziva stranom plaćeničkom organizacijom.
I, pri tome, ni jednog trenutka, konkretnim argumentima, ne demantuje tačnost informacija koje CCI iznosi o njihovom radu. Nego se, manirom žute štampe, pokušava skrenuti pažnja javnosti sa zaista ozbiljnih problema, na koje Parlament ne nudi odgovor, na tobožnju netransparentnost CCI-a. Što odbijamo kao prizemnu insinuaciju.
CCI rukovodstvu PSBiH nije dao tražene podatke (koje inače uopšte nije dužan da im dostavi) ne zato što ih taji (svi su oni ili već postavljeni ili će biti na web stranicu organizacije, kako je i uobičajeno) nego zbog bahatosti kojom su ti podaci zatraženi.
I apsurdog pozivanja na Zakon o slobodi pristupa informacijama, čime rukovodstvo najvišeg zakonodavnog tijela pokazuje zabrinjavajuće neznanje i neshvatanje suštine i smisla nekih zakonskih akata – jer je ovaj zakon napravljen, po evropskim standardima, da bi građani mogli dolaziti do informacija o radu vlasti, a ne da bi vlast dobila još jedan mehanizam za nadziranje građana i njihovih udruga.
S ciljem ostvarivanja neprihvatljivog pritiska na njih.
Ovako ponašanje rukovodstva parlamenta i dijela poslanika PSBiH, smatramo neprihvatljivim i nedostojnim ugleda koji bi najviše zakonodavno tijelo u zemlji i njegovi članovi trebali da imaju.
I pošto CCI svoj posao radi ne da bi rušio institucije nego da bi, u interesu građana, svojom kritikom pridonio njihovom osnaživanju, kroz pritisak za što boljim radom, mi ostajemo privrženi tom cilju. I odbijamo da ovakvo ponašanje dijela Parlamenta shvatimo kao sukob između nas i Parlamenta. To je naprosto atak odgovornih za nerad institucije i loše stanje u društvu na kritičare takvog nerada i stanja. I pokušaj zastrašivanja nvo sektora i uvođenja cenzure, na ‘’mala vrata’’.
Javnost ima pravo da zna šta rade političari, a institucije vlasti imaju dužnost da omoguće nezavisnu kontrolu tog rada od strane medija, nevladinih organizacija i udruga građana.
Sve drugo je atak na daljnji razvoj demokratije u Bosni i Hercegovini.