Svake sekunde u BiH korupcija odnese 47 maraka. Brojač je počeo sa radom 18. augusta 2012. godine.
Intervju
02. Sep. 2013.
Eldin Karić: Korupcija pojede 47 KM u sekundi
Svake sekunde, upozorio je Karić, korupcija pojede 47 konvertibilnih maraka, što jasno pokazuje kakav je nivo korupcije, ali problemi i dalje ostaju neriješeni

Eldin Karić, dugogodišnji novinar i direktor Antikorupcijske mreže ACCOUNT, najavljuje jače angažiranje i pritiske nevladinog sektora na institucije sistema koje generišu korupciju, sa fokusom na odgovornosti pojedinaca.

U intervjuu za "Nezavisne" Karić izražava razočarenje što institucije BiH neće uspjeti provesti strateški plan za borbu protiv korupcije do 2014. godine, a što poizlazi iz posljednjeg izvještaja državne revizije o poslovanju državnih institucija u 2012.

"Nikakvih posljedica neće biti, jer do sada nijedan revizorski izvještaj nije izavao nijednu posljedicu", zaključuje Karić.

Svake sekunde, upozorio je Karić, korupcija pojede 47 konvertibilnih maraka, što jasno pokazuje kakav je nivo korupcije, ali problemi i dalje ostaju neriješeni.

NN: Prema nalazima državne revizije o poslovanju državnih ministarstava, agencija, direkcija i službi u 2012. godini, čak 53 bh. institucije nisu usvojile plan djelovanja za borbu protiv korupcije. Šta Vam ovo, zapravo, govori?

KARIĆ:  To, u principu, govori da se još ne provodi strateški plan za borbu protiv korupcije do 2014. godine, jer je već sada jasno da on neće biti ispunjen i da će morati biti rađena revizija tog istog plana. Ja od te odgovornosti ne želim da amnestiram nikoga, prevashodno političke elite koje na neki način trebaju da vrše pritisak na svoje uposlenike u ministarstvima da taj posao urade. Sa druge strane, mislim da će i Agencija za prevenciju i borbu protiv korupcije morati izvršiti veći pritisak na te institucije.

NN: Da li će biti ikakvih posljedica zbog nedonošenja tog plana i strategije ili će se sve opet završiti na verbalnim opaskama i deklarativnom nivou?

KARIĆ: Nikakvih posljedica neće biti, jer do sada nijedan revizorski izvještaj nije izazvao nijednu posljedicu, niti je na bilo koji način uticao na ljude i institucije na koje je ukazivano da imaju najveći stepen korupcije. Jedino što to pokazuje da iza deklarativne podrške borbi protiv korupcije nema konkretnih aktivnosti i da je sada stvar javnosti i nevladinog sektora da vrše pritisak.

NN: Vjerujete li da je, u kontekstu ovog nalaza, situacija na nivou entiteta, kantona i lokalnih zajednica još drastičnija?

KARIĆ:   Mislim da su ostali nivoi vlasti, u odnosu na državu, mnogo gori. Ipak državne institucije, na neki način, i obavljaju svoj dio tih obaveza. Međutim, sama činjenica da mi nemamo usvojen strateški plan borbe protiv korupcije na nivou RS, da je u Federaciji ta strategija još u početnoj fazi, dovoljno govori. A onda imamo opštinske nivoe, koji pojma nemaju šta je njihova uloga i čime oni treba da se bave. Ono što ja mogu najaviti je da će naša mreža ACCOUNT u narednom periodu upravo biti fokusirana na ove, niže nivoe vlasti, entitete, kantone i opštine.
Institucije sistema, koje treba da reaguju, ne pokazuju previše interesovanja.

NN: Uvriježeno je mišljenje da je korupcija poput zloćudnog tumora doslovno metastazirala u sve pore bh. društva, u javni život i sve institucije sistema. Ima li ikakve nade da se barem počne mijenjati svijest o ovoj pošasti, jer je, čini se, to prvi neophodni korak?

KARIĆ:  Mi raspolažemo vrlo deprimirajućim informacijama, iako se u posljednjih godinu dana mnogo više priča o korupciji, i mislim da je to dobro. Dobro je da ljudi postanu svjesni u kakvom društvu žive, a sada treba da se definiše niz poteza koje treba uraditi kako bi se takvo stanje promijenilo. A neki krajnji, najveći nivo, jeste da ono što se izglasa i usvoji - počne i provoditi. ACCOUNT je u svojim planovima to zacrtao u narednom periodu i želim najaviti da će nevladine organizacije u BiH na svaki mogući način vršiti pritisak na institucije sistema da se bore protiv korupcije.

NN: Da li je Vaša mreža radila neka sveobuhvatna istraživanja o globalnom prisustvu korupcije u bh. društvu ili po društvenim oblastima i zanimanjima?

KARIĆ:  Mi imamo stalna istraživanja po strateškim oblastima koje ACCOUNT pokriva. Prvo javne nabavke, gdje smo definisali koje su to institucije koje najčešće krše Zakon o javnim nabavkama, onda revizija privatizacije, gdje smo vrlo precizno naveli koji su to najveći privatizacijski promašaji iza kojih se krije korupcija. Radili smo istraživanje na koji način se korupcije dešava u sistemu obrazovanja, a, evo, ovih dana ćemo raditi istraživanje o korupciju u zdravstvu i sistemu pravosuđa. To su neka istraživanja koja stalno radimo i stalno iznosimo podatke o tome koje su to neuralgične tačke na koje se treba s više pažnje fokusirati.
Međutim, problem je u tome što sada institucije sistema koje na to treba da reaguju ne pokazuju previše interesovanja.

NN: Imate li podatke koliko korupcija "proguta" javnih sredstava u toku jedne godine?

KARIĆ:U momentu kada smo mi počeli raditi, od 18. jula prošle godine do danas, ta je cifra već prešla 1,6 milijardi KM. Svake sekunde korupcija pojede 47 konvertiblinih maraka. Međutim, problem je u tome što to pokazuje kakav je nivo korupcije, ali se problemi ne rješavaju, i mislim da je sada ključna stvar fokus na odgovornosti ljudi koji generišu korupciju i koji ništa nisu uradili po pitanju donošenja konkretnih planova za borbu protiv korupcije.
Korupcija prepreka na evropskom putu

NN: Efikasna borba protiv korupcije osnovni je preduslov bilo kakvih snova o evropskim integracijama. Imaju li stoga priče o ispunjavanju evropske "mape puta" i predaji kredibilne aplikacije za kandidatski status u EU smisla i osnova ukoliko ostane ovakav nivo korupcije u BiH?

KARIĆ: Nema priče o bilo kakvom evropskom putu bez rješavanja problema korupcije. Međutim, kad bih se ja pitao, pristao bi da BiH nikada ne uđe u EU, ali da riješi problem korupcije i da budemo nomalna zemlja s nekim, da tako kažem, podnošljivim nivoom korupcije, kakav imaju neke zapadnoevropske zemlje. I to je suština evropskih integracija. Nije nama Evropa toliko primamljiva time što ćemo biti nosioci plave zastave sa zvjezdicama, nego je stvar u tome da imamo tako uređen sistem koji će biti kompatibilan s evropskim.


(nezavisne.com)