Zakonodavstvo u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru i dalje sadrži potencijalno koruptivne odredbe, a praksa zapošljavanja u javnim institucijama, ustanovama i preduzećima dokazuje da se legislativne manjkavosti obilato koriste za koruptivno zapošljavanje. Analiza zakonodavnog okvira u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru u Kantonu 10, koju je danas predstavio Helsinški odbor za ljudska prava, lider ACCOUNT Sektorske grupe “zapošljavanje” pokazuje da Uredba o uvjetima, načinu i programu polaganja ispita općeg znanja i stručnog ispita za kandidate za državnu službu u Hercegbosanskoj županiji sadrži odredbe koje omogućavaju široku upotrebu diskrecionih ovlaštenja.

“Uredba omogućuje rukovodiocu da izabere bilo kog kandidata sa liste, bez obzira na broj bodova i rang na listi.  Također, rukovodilac ima pravo da osniva ad hoc komisije i bira njene članove, čime je može staviti u svoju službu. Nužno je da se proces zapošljavanja u državnu službu učini trasnparentijim, da se diskreciona ovlaštenja rukovodioca organa uprave ukinu čime bi se prevenirala korupcija”- izjavila je Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

Rezultati monitoringa korupcije u zapošljavanju, koje je predstavio Centar za građansku suradnju, lider ACCOUNT monitoring tima, svjedoče o koruptivnim praksama i netransparentnosti: 56% javnih ustanova i preduzeća ne objavljuje javni oglas za zapošljavanje; 46% ima pravo korišćenja diskrecionih ovlaštenja pri zapošljavanju.

“Ovom procentu od 46% treba dodati i podatak da je 36% institucija odgovorilo da njihovi organi nemaju pravo koristiti diskreciona ovlaštenja, ali je iz akta po kom zapošljavaju vidljivo da ih koriste. Želim istaći i da se 186 javnih ustanova, institucija i preduzeća sa područja Kantona 10, TK i HNK gdje smo provodili monitoring, oglušilo o Zakon o slobodnom pristupu informacijama, odnosno kriju podatke o broju zaposlenih i konkursnim procedurama” - kazala je Zulka Baljak iz CGS-a.