Zakonodavstvo u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru i dalje sadrži potencijalno koruptivne odredbe, a praksa zapošljavanja u javnim institucijama, ustanovama i preduzećima dokazuje da se legislativne manjkavosti obilato koriste za koruptivno zapošljavanje.

Analiza zakonodavnog okvira u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru u Unsko-sanskom kantonu, koju je danas predstavio Helsinški odbor za ljudska prava, lider ACCOUNT Sektorske grupe “zapošljavanje” pokazuje da i pored mnogobrojne legislative za zapošljavanje u Usnko-sanskom kantonu postoje manjkavosti prvenstveno u pogledu diskrecionog prava rukovodioca da odabere kandidata bez objektivno utvrđenih smjernica.

“Legislativa omogućuje rukovodiocu da izabere jednog od više kandidata koji su ostvarili jednak broj bodova na osnovu usmenog intervjua bez objektivno utvrđenih smjernica.  Također, tri člana komisije za odabir kandidata su iz organa državne službe, čime se dovodi u pitanje nepristrasnost i nezavisnost komisije. Nužno je da se proces zapošljavanja u državnu službu učini trasnparentijim, da se diskreciona ovlaštenja rukovodioca organa uprave ukinu čime bi se prevenirala korupcija. Ipak, moram reći da je u odnosu na sve druge kantone u Federaciji BiH, USK otišao korak dalje u dobrom smjeru”- izjavila je Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

Nikola Findrik, ministar pravde i uprave u Vladi USK kaže da su “uveli novitete”.
“Mi smo u našem kantonu, kad je u pitanju zapošljavanje, uveli novitete prvenstveno u principu meritornosti kada je riječ o odabiru između dva najbolja kandidata. I ukinuli smo intervju, koji sada postoji samo kao izuzetak. Smatram da je državna služba prije svega javna služba i da trebaju biti birani najbolji kandidati, koji će svoje obaveze obavljati u interesu javnosti i građana, od kojih se i finansiraju”- ocjenio je Findrik.

Edin Kulenović, zamjenik gradonačelnika Bihaća smatra da je “glavni problem institucionalni pravni partikularizam”
“Naime, ministarstvo je donijelo 20-ak podzakonskih akata i zakon. Umjesto da postoji konzistentnost i jedan zakon o držanoj službi na nivou Federacije BiH, da se stvaraju lijepe prakse i da se urede radni odnosi, mi danas imamo različita rješenja u svim kantonima i nekonzistentnu državnu upravu” - kazao je Kulenović.

Helsinški odbor za ljudska prava je analizirao zakonodavni okvir u ukupno 7 kantona u BiH (Posavski, Bosansko-podrinjski, Tuzlanski, Srednjo-bosanski, Zeničko-dobojski, Unsko-sanski), u okviru projekta Antikorupcijska mreža u BiH – ACCOUNT.