Svake sekunde u BiH korupcija odnese 47 maraka. Brojač je počeo sa radom 18. augusta 2012. godine.
Profesori inicijatori koruptivnih praksi
01. Okt. 2018.
PREDSTAVLJENI REZULTATI ISTRAŽIVANJA KORUPCIJE NA VISOKOŠKOLSKIM USTANOVAMA
Rezultati istraživanja Centra ženskih prava iz Zenice pokazuju i da su studenti svjesni svoje suodgovornosti, ali je pravdaju općim stanjem u društvu i nepovjerenjem u institucije. Istraživanjem je obuhvaćeno 600 studenata i studentica sa 29 fakulteta javnih univerziteta u Zenici, Sarajevu i Banja Luci

Centar ženskih prava iz Zenice, lider ACCOUNT Monitoring tima u sektoru obrazovanja, predstavio je danas rezultate istraživanja korupcije na visokoškolskim ustanovama u BiH. Istraživanje je provedeno među 600 studentica i studenata sa 29 fakulteta univerziteta u Zenici, Banja Luci i Sarajevu, a rezultati između ostalog pokazuju da 72% studenata/ica zna da je korupcija krivično djelo, 43% anketiranih odgovornim za korupciju smatra profesore, 35% je svjedočilo ili ima saznanja o dobijanju ocjene/polaganju ispita na temelju korupcije. Kao najčešće oblike koruptivnih praksi i pritisaka studenti su označili kupovinu udžbenika, direktnu iznudu novca i primoravanje na učlanjenje u određenu političku partiju,  a svaka dvadeseta studentica  je izjavila da joj je iznuđivan privatni broj telefona ili seksualna usluga. 

 

“Rezultati pokazuju i studenti prepoznaju korupciju kao krivično djelo – njih 71%, svjesni su da suodgovornost za korupciju leži i u osobi koja nudi mito, a naročito je značajno da više od polovine anketiranih prepoznaje korupciju kao pojavu koja utiče na kvalitet obrazovanja, te su spremni podržati formiranje tijela za borbu protiv korupcije na fakultetima. S druge strane, iako se kroz školovanje diretkno susreću ili svjedoče koruptivnim radnjama na fakultetima, studenti ih pravdaju općim stanjem u društvu” - kaže Selma Badžić iz Centra ženskih prava.


Na pitanje “Da li ste prijavili osobu za koju znate da direktno vrši ili posreduje u korupciji?”, 38,8% studenata je odgovorilo negativno, uz navođenje različitih razloga. Najčešći razlozi za neprijavljivanje korupcije su strah, nepovjerenje u sistem zaštite prijavitelja korupcije i opšte nepovjerenje u institucionalni sistem.

 

“Stoga je nužno da se nepovjerenje u sistem i strah za vlastitu egzistenciju razbijaju jačanjem sistema zaštite prijavitelja korupcije, kao i kontinuiranim monitoringom rada tijela i institucija odgovornih za prevenciju i suzbijanje korupcije” - ocjenjuje Badžić.

 

Centar ženskih prava je proveo istraživanje u saradnji sa članicama ACCOUNT Monitoring tima: Resursnim centrom iz Brčkog i Fondacijom za razvoj i demokratiju iz Sarajeva.