Razlog za to, uglavnom je, usljed odsustva političke volje za
unapređenje postojećih zakonskih rješenja, kao i za implementaciju
zakona na svim nivoima.
Tokom 11 godina, od kako je na snazi Zakon o sukobu interesa u
institucijama vlasti BiH, izvršene su četiri izmjene i dopune ovog
zakona kojima se konstantno sužavao krug funkcija i osoba na koje se
zakon odnosi, kao i situacija koje dovode do sukoba interesa, čime se
slabio učinak ovog zakona, navode iz TIBiH.
Najdrastičniji pristup slabljenja Zakona prisutan je u novom
projektu izmjena, koji je Vijeće ministara BiH usvojilo, a koji za cilj
ima potpunu politizaciju procesa odlučivanja o sukobu interesa i
liberalizaciju propisa, a o kojima je TI BiH već reagovao sa komentarima
upućenim institucijama.
Na nivou Federacije BiH, aktivnost na usaglašavanju zakonskih rješenja u odnosu na Zakon BiH potpuno je izostala.
Iz TIBiH preciziraju da su na nivou Republike Srpske, u toku izmjene
Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS, gdje, iako
se pojedini termini i odredbe detaljnije definišu i pojašnjavaju, i
dalje ključna pitanja nisu adekvatno tretirana - prije svega u pogledu
usklađivanja s državnim zakonom, i u pogledu sankcija koje nisu ni
izbliza u srazmjeri sa štetom koju prekršioci Zakona mogu nanijeti
javnim sredstvima i javnom interesu.
-Neusklađenost sankcija s mogućom dobiti vidljiva je na primjeru CIK
BiH, koja je od početka primjene Zakona izrekla 118 novčanih sankcija u
ukupnom iznosu od 409.500,00 KM, od kojih je 88 realizovano u
potpunosti, dok se 10 uplaćuje sukcesivno, što ukupno iznosi 267.380,00
KM. Od toga u 2012. godini njih pet u potpunosti i tri sukcesivno u
ukupnom iznosu od 24.500 KM - naglašavaju iz TIBiH.
Poredeći budžetske prilive kroz naplatu sankcija i štetu nastalu
zbog sukoba interesa javnih zvaničnika, a medijski i drugi izvještaji
često govore o višemilionskim iznosima, disproporcija u korist onih koji
se nalaze u sukobu interesa je više nego izražena.
CIK je u 2012. godini pokrenula samo 13 postupaka za utvrđivanje
postojanja sukoba interesa. U šest predmeta utvrđeno je da nema
elemenata za izricanje sankcije, nakon čega je postupak obustavljen, dok
je u sedam predmeta donesena odluka o izricanju sankcije nepodobnosti
kandidovanja za bilo koju funkciju izabranog zvaničnika, nosioca izvršne
funkcije ili savjetnika u periodu od četiri godine.
Od sedam izrečenih sankcija jedna ili 14 posto se odnosi na
zvaničnike na državnom nivou vlasti, jedna ili 14 posto na kantonalnom i
pet ili 72 posto na općinskom nivou vlasti, što potvrđuje i ranije
nalaze da se uglavnom sankcionišu zvaničnici na nižim nivoima vlasti,
dok su oni na najvišim nivoima zaštićeni, stoji u saopćenju TIBiH.
Na nivou RS, od ukupno 19 donesenih rješenja, Komisija za
sprečavanje sukoba interesa je u 2012. godini donijela šest rješenja
kojim je utvrđen sukob interesa i 13 rješenja kojim je obustavljen
postupak.
-Neefikasnost u provođenju zakona na različitim nivoima, uzrokovana i
samim nedorečenim i blagim zakonima, koji se još dodatno nastoje
ublažiti, karakterišu aktivnosti na sprečavanju sukoba interesa u BiH -
ukazuje ova nevladina organizacija.
Ukoliko izmjene Zakona o sukobu interesa na nivou BiH budu usvojene u
hitnoj proceduri, stanje će se, kako naglašavaju, dodatno pogoršati, a
sukob interesa legalizovati.
TI BiH stoga još jednom apeluje na sve relevantne i međunarodne i
bh. institucije da spriječe potpuno uništavanje zakonskog okvira i da se
umjesto toga napori ulože na njegovo usklađivanje sa pozitivnim
međunarodnim standardima i na jačanje institucija koje ih provode.