Rekao je to u intervjuu za BUKU izvršni direktor Antikorupcione mreže “ACCOUNT” Eldin Karić. 

Gdine Kariću,  po Bosni i Hercegovini se trenutno promoviše projekt Account. Možete li čitaocima objasniti o čemu se radi?

Account je zamišljen da bude mreža nevladinih organizacija u borbi protiv korupcije u Bosni i Hercegovini. Međutim, od samog početka smo bili svjesni da bi ovaj projekat mogao biti osuđen na neuspjeh ukoliko u mrežu ne uključimo sve bitne faktore u borbi protiv korupcije. Pored nevladinih organizacija u mrežu želimo uvesti i državne institucije i medije, ali i strane organizacije koje djeluju u BiH ili podržavaju rad ovdašnjeg civilnog društva. Naravno, ništa manje važan segment mreže su svi bh. građani koji se žele uključiti u borbu protiv korupcije. Nadam se da neću biti previše slikovit ako kažem kako nam je cilj da ovih pet segmenata, odnosno pet prstiju jedne šake pretvorimo u pesnicu usmjerenu protiv korupcije.

Vi ste trenutno u fazi upoznavanja javnosti sa projektom Account. Kakve su reakcije ljudi, nevladinog sektora, te političara?

Ovih dana završavamo sa predstavljanjem Accounta po gradovima u Bosni i Hercegovini i vrlo sam zadovoljan. Pored činjenice da smo upoznali buduće članice Accounta o tome šta i kako želimo postići sa ovom mrežom, mislim da smo uspjeli ohrabriti mnoge od njih da se upuste u borbu protiv korupcije. Moj dojam je kako su mnogi bili skeptični da se bilo šta može uraditi i da će to biti problem sa kojim ćemo se susretati još narednih sto godina. Čini mi se, da smo nakon iscrpnih rasprava uspjeli zaključiti kako uspjeh ove borbe zavisi uglavnom od nas samih. Koliko to zaista želimo i koliko smo obučeni,  odnosno koliko smo spremni za ono što nas očekuje u narednom periodu. Već sada imamo skoro 200 organizacija koje su se prijavile u Account. Svjesni smo da masovnost ne garantira uspjeh ali nam obezbjeđuje relevantnost. Što se tiče političara imamo dobar odziv i vrlo pozitivne reakcije. Postoji mogućnost kako se tu radi o deklarativnom zalaganju ali i to je bolje od aktivnog otpora. Bitno je da možemo pristupiti institucijama sistema a na nama je da tamo pronađemo kvalitetne partnere spremne na rad, i promjene.  Možda ovo zvuči demagoški ali znam nekoliko primjera koji potvrđuju da su “čuda” moguća.


Evropska komisija nedavno je podnijela izvještaj o napretku BiH ka evropskim integracijama- korupcija je i dalje gorući problem, BiH je najgora zemlja po ovom pitanju, ne postoji politička volja za borbu protiv korupcije, kako se u takvom ambijentu uspješno boriti protiv ove pošasti?

Koliko god nam se činilo da je situacija katastrofalna neosporno je da se neke stvari pomjeraju. Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije polako popunjava kadar i ima šansu da postane ozbiljna institucija. To je pretpostavka za efikasniji rad ali ne smijemo zaboraviti da je hrvatski USKOK postojao deset godina prije nego što je postao respektabilna institucija. Pozivam svakog od nas da napravi jedan eksperiment sa samim sobom. Pitajmo se: šta znamo o korupciji? Šta smo učinili da se nešto promijeni po tom pitanju? Gdje su ključni uzroci korupcije? Uopšteni odgovori kako su političari krivi za sve nisu dio rješenja. Moramo jasno definisati šta je to što trebamo mijenjati i da usmjerimo svu našu energiju na te tačke raspleta. To je zapravo i suština borbe Accounta.

Može li se reći da je u BiH korupcija stanje svijesti?

Lagao bih da kažem kako korupcija nije postala model ponašanja na ovim prostorima. Ali, kada bi se sistem, dakle zakoni, odnosili prema ovom problemu kao prema svakom drugom kriminalu, vjerovatno da ta takozvana tradicija ne bi pustila tolike korijene. Ili da obrnemo stvari, pretpostavimo da su kriminalna djela kao npr. ubistva ili trgovina narkoticima zakonski nedovoljno regulisani,  pretpostavimo da nema jasnih odrednica šta je to ubistvo, šta su narkotici, šta ako neko počini to i to djelo, koje su sankcije..., vjerovatno bismo utvrdili kako živimo na Divljem zapadu ili u nekoj kartel – državi. Prema tome, tradicije ima onoliko koliko se ostavi prostora za njen razvoj. Loša tradicija je kao korov.

Imaju li bh. vlasti dovoljno snage da se uhvate ukoštac sa problemom korupcije?

Snaga nije problem. Treba nam volja, odnosno pritisak na donosioce odluka. Hrvatska nije uhapsila Ivu Sanadera zato što se Jadranka Kosor probudila jedno jutro i rekla: “E, Ivo nećemo više tako!” Promjene u Hrvatskoj, ako se to još uvijek može tako nazvati, došle su tek nakon dugogodišnjeg pritiska na donosioce političkih odluka, stvaranja kvalitetne legislative, uz istovremeno jačanja institucija koje se bore protiv korupcije. To je put koji moramo i mi u BiH proći. Zbog toga nam treba Account koji će mimo volje donosilaca odluka i političara  graditi ambijent i vršiti pritisak da se donesu potrebne promjene. Snaga bh. vlasti prioporcionalno je jednaka snazi civilnog društva i javnosti koja želi da korupciju svede na podnošljiv nivo.

Kako primorati političke partije, za koju je niz istraživanja ukazao, da su one zapravo glavni kočničari u borbi protiv korupcije, da rade na suzbijanju korupcije?

Sada sam rekao, što je pritisak nevladinog sektora, medija i pojedinaca veći to su nam i šanse na uspjeh veće. I obrnuto. Ako budemo samo sjedili i govorili kako se ne može ništa učinit, onda ćemo imati ovo što sada imamo, pa još gore.

Kakvo je stanje u pravosuđu, kada govorimo o borbi protiv korupcije, jesu li sudovi voljni da se bave njome, i imate li konkretno podatke o procesuiranim slučajevima korupcije u RS i Federaciji BiH?

Pa, situacija je loša. Teško da može biti gora. Možda će vam biti čudno ovo što ću sada reći, ali mislim da je rad na popravljanju stanja u pravosuđu tek na kraju ove borbe. Zašto? Pa zato što kada slučaj korupcije dođe na sud to znači da je došao do kraja. Preostaju još samo sudski proces i presuda. Svi prethodni filteri su očito zakazali. E, naš je cilj izgradnja tih filtera. Mi moramo napraviti i staviti u funkciju takav sistem zakona, pravila i procedura, da korupcija postane nemoguća, odnosno da je svedemo na minimum. Korupcija je direktno povezana sa deklarativnošću. Moramo ljudski faktor svesti na najmanju moguću mjeru. Sistem mora biti postavljen tako da čovjek ne može donijeti odluku koja može biti nelegalna. Tu bih dodao da se posebna pažnja mora posvetiti podizanju nivoa odgovornosti. Ako napravimo sistem tako da se u svakom momentu zna za šta neko odgovara i ko je kriv za propuste, onda moramo imati i odgovarajuće sankcije kako bi krivac bio kažnjen proporcionalno šteti koju je izazvao. Ne može se desiti da neko pronevjeri sto hiljada maraka ili milion, a da predviđena kazna za to djelo bude par hiljada maraka ili je nema nikako.

Kako vidite budućnost projekta Account?

Bez borbe protiv korupcije nemamo budućnosti.

Zašto ne čitamo vijesti o korupciji?

Razgovarao Elvir Padalović

(Intervju prenesen sa 6yka.com)