Svake sekunde u BiH korupcija odnese 47 maraka. Brojač je počeo sa radom 18. augusta 2012. godine.
OBJAVLJUJEMO ČETVRTI BROJ AFERE
Na tatinoj i maminoj katedri
ACCOUNT i Helsinški odbor za ljudska prava RS povodom Svjetskog dana borbe protiv korupcije upozorili
Koruptivna legislativa pogoduje koruptivnom zapošljavanju
ČITAJTE TREĆI BROJ AFERE
Preko tendera do zvijezda!
ACCOUNT i Agencija za javne nabavke
Država ne smije tolerisati korupciju
III ciklus izvještavanja o korupciji u odabranim sektorima
Predstavljamo rezultate monitoringa korupcije
NEDOREČENA REGULACIJA OBLASTI ZAPOŠLJAVANJA U JAVNOM SEKTORU U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Federalna legislativa nije adekvatna za kantonalnu primjenu
Komentar
25. Sep. 2013.
TRANSPARENCY INTERNATIONAL BiH: Neophodno uskladiti nacrte zakona o zaštiti prijavitelja korupcije
Na primjer, u nacrtu federalnog zakona propisuje se samo zaštita u upravnom i sudskom postupku, dok državni zakon određuje i nadležni autoritet

Transparency International Bosne i Hercegovine (TIBiH) uputio je Parlamentu Federacije BiH komentare na Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja korupcije.

TIBiH podržava odluku Parlamenta da se Nacrt zakona uputi u javnu raspravu, imajući u vidu neophodnost daljnjeg definisanja odredbi zakona, kao i njegovo usklađivanje sa Nacrtom zakona predloženog na nivou BiH.

Veliki broj komentara koje je TIBiH uputio Parlamentu FBiH, odnose se upravo na neusklađenost njegovih odredbi sa Nacrtom zakona na nivou BiH – definicije pojmova u zakonu ukazuju na to da federalni i državni nacrt zakona imaju potpuno različit koncept zaštite prijavitelja/uzbunjivača što može dovesti do kontradiktornih i pogrešnih tumačenja zakona i načina njihove primjene.

Na primjer, u nacrtu federalnog zakona propisuje se samo zaštita u upravnom i sudskom postupku, dok državni zakon određuje i nadležni autoritet.

Osim neusklađenosti sa nacrtom na državnom nivou, Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja korupcije FBiH sadrži i odredbe koje bi mogle imate odvraćajući efekat na potencijalne priavitelje korupcije.

Na primjer, u okviru posebnog oblika zaštićenog prijavljivanja, navodi se da je „prijavitelj dužan razmotriti štetu koja može nastati njegovim prijavljivanjem, a naročito da li javni interes za prijavljivanjem nadmašuje istu“.

TIBiH smatra da ovakva formulacija ni u kojem slučaju ne može djelovati poticajno na potencijalnog prijavljivača, naročito iz razloga što se uvode nedovoljno definisani pojmovi štete i javnog interesa.

Također, u nacrtu se navodi da je prijavitelj „odgovoran za odavanje službene, profesionalne ili poslovne tajne“, što u praksi može dovesti do situacije u kojoj bi poslodavac mogao inkriminiranu aktivnost na koju prijavitelj ukazuje proglasiti službenom ili poslovnom tajnom, te bi u tom slučaju posljedice snosio prijavitelj, bez obzira na to što poslodavac vršenjem prijavljene aktivnosti krši zakone, te i ovo djeluje obeshrabrujuće na potencijalne prijavitelje korupcije.

Zakon nedovoljno jasno definiše i nadležne organe za zaštitu prijavitelja korupcije, što dodatno unosi konfuziju i može dovesti do toga da više organa provodi Zakon ili da ga ne provodi nijedan, čime se prijavitelji ostavljaju bez adekvatne zaštite.

Iako podržava inicijativu za usvajanje zakona kojim bi se omogućila zaštita prijaviteljima korupcije, TIBiH još jednom apeluje na zakonodavce da usaglase zakone na nivou FBiH i BiH, te otklone navedene nedostatke, jer će u suprotnom zakon izgubiti svrhu, građani se neće motivisati da prijavljuju korupciju, a prijavitelji će ostati bez zaštite, saopćeno je iz TIBiH.