Svake sekunde u BiH korupcija odnese 47 maraka. Brojač je počeo sa radom 18. augusta 2012. godine.
Patrik Mun, ambasador SAD u BiH, za „Dnevni avaz“
24. Dec. 2012.
Sistem ne procesuira slučajeve korupcije
Američki ambasador u BiH Patrik Mun (Patrick Moon) posljednjih je dana u žiži bh. javnosti zbog apela koji je putem svog bloga uputio političarima pozivajući ih da se, konačno, uhvate ukoštac s korupcijom. Mun je svojim postupkom pogodio u žicu većinu bh. građana koji godinama trpe posljedice tog zla koje razara društvo i državu. U intervjuu za „Dnevni avaz" Mun je otišao i korak dalje tražeći od političara da daju zeleno svjetlo pravosuđu koje, prema njegovim riječima, čeka takav signal da poduzme odlučne korake

Mnoge je iznenadio Vaš odlučan istup i poruka da je dosta s korupcijom. Šta Vas je motiviralo da fokus javnosti okrenete u tom smjeru?

- Postoji nekoliko stvari. Prije svega, u BiH vlada demokratija, a sve ankete govore da građane brinu dvije stvari - posao i korupcija. Organizacija "Transparency International", širom svijeta poštovana nevladina organizacija koja mjeri stepen korupcije, BiH stalno stavlja nisko na listi zemalja kada je riječ o percepciji građana u vezi s postojanjem korupcije. Dakle, građani često imaju dodir s korupcijom.

Oni je vide u obrazovanju, profesori traže mito od studenata da dobiju dobru ocjenu, oni to vide u zdravstvu, ljekari traže mito da bi osigurali zdravstvenu zaštitu, to vide i u svojim vlastima na svim nivoima i u privatnom sektoru, gdje se daje mito za ugovore. Građani moraju glasnije govoriti o tome i reći šta žele od političkih stranaka.

Trebaju angažirati političke lidere, pisati, trebaju biti aktivni u medijima. Još jedna avenija komunikacije su i mirni protesti. 

Bilo je i nekih reakcija na to što ste rekli...

- Mi smo već imali mirne proteste protiv korupcije, politički lideri to moraju primijetiti. Ja govorim političkim liderima da trebaju govoriti protiv korupcije, da ne smije biti korupcije u vlasti. Čestitam i Dodiku, koji je prije nekoliko dana dao sličnu izjavu i potakao tužilaštva da procesuiraju slučajeve korupcije.

Dakako, ako se procesuiraju samo članovi određene stranke ili preduzeća, to nikome neće donijeti dobro. Slučajeve treba procesuirati na svim nivoima protiv onih za koje postoje dokazi.

Vidjeli smo taj proces u Hrvatskoj, gdje je prije 10 godina bilo korupcije i ja sam tad bio tamo. Tad su formirali USKOK i nekoliko godina nije bio efikasan, ali, kako je ta zemlja išla prema EU, reformirala se i jačala zakonodavstvo, a politički lideri shvatali su šta EU znači i USKOK je postao moćniji i poštovaniji i sad to znamo iz procesa protiv nekih od najviših funkcionera. Isto se može, i to će se desiti u BiH.

Tu je neophodno liderstvo. Politički lideri moraju ispuniti tu obavezu i pokazati da im je stalo do borbe protiv korupcije. Smatram da je pravni sistem spreman procesuirati slučajeve korupcije. Ali će nevoljko ulaziti u to ako smatraju da politički lideri to ne podržavaju. 

Ko je odgovoran

Ali zašto se do sada nisu procesuirali veliki slučajevi korupcije?

- Svaki građanin s kojim sam ja razgovarao žalio se na korupciju i kaže da direktno utječe na njega. Kaže da ima korupcije u vlastima i to doprinosi jednoj velikoj apatiji. Nažalost, čini mi se da sistem ne procesuira slučajeve korupcije. Broj ljudi koji su osuđeni za koruptivne aktivnosti je nizak. Čini mi se da se radi o malim slučajevima.

Ko je odgovoran za to, tužilaštvo ili politički lideri? 

- Lideri moraju jasno govoriti o tome da se procesuira korupcija, da žele da tužioci rade i policija istražuje te slučajeve. Jer policija i tužilaštva možda neće željeti da to urade bez jasnog signala političkih stranaka. Mora biti političke podrške s vrha, moramo imati profesionalne istrage i pravično procesuiranje krivaca. 

Politički lideri su odgovorni građanima, ali kome odgovaraju tužioci?

- Tužioci su dio vlasti i oni odgovaraju Ustavu, zakonu i građanima ove zemlje. 

Imamo primjer 230 miliona KM nenaplaćenog PDV-a, a država mora uzeti kredit od MMF-a. Zar neplaćanje poreza nije primjer te korupcije, jer se nekim firmama, očito, dozvoljava da ne plaćaju porez?

- Ne znam ništa o konkretnim slučajevima, ali smatramo da, gdje postoji sumnja korupcije, policija ima odgovornost da to istraži, a tužioci procijene ima li dokaza. Bez obzira o čemu se radi, politici ili biznisu.

Srbija je od Evropske unije dobila listu sumnjivih privatizacija i započela obračun s organiziranim kriminalom i korupcijom. Je li možda i BiH potrebna ta vrsta pritiska i podrške Brisela da se pokrenu istrage?

- Možda, nisam upoznat s konkretnim slučajem. Tužilaštva i policija mogu tražiti od međunarodnih organizacija podatke i informacije i to je legitiman način da se vode istrage. 

 

(Dnevni avaz)