Moon navodi da je u septembru prošle godine, u govoru koji je držao na
Fakultetu za međunarodne studije Univerziteta John Hopkins u
Washingtonu, govorio o sporosti političkog procesa u BiH, zapažajući da
prečesto izgleda da se to kretanje može opisati kao "dva koraka
naprijed, korak nazad".
- Nažalost, sada vjerujem da je dinamika napredovanja na putu BiH
prema NATO i EU stopirana, čime se građanima uskraćuju prednosti koje
pruža puna integracija u Evropu. Nazadovanje mi se čini osobito izraženo
kada razmišljam o nedavno predloženim izmjenama tri važna zakona -
ističe on.
Ono što Moona zabrinjava nije samo sadržaj predloženih promjena za
sva tri zakona, nego i način na koji su te promjene predložene. On
ocjenjuje da su mnogi građani ove zemlje, posebno oni iz medija i
nevladinog sektora, iskazali zabrinutost i tražili da im se pridruži te
da u javnim istupima govori o tome i pokuša skrenuti pažnju javnosti na
te ozbiljne probleme.
- Nema sumnje da su zakoni o javnim nabavkama u BiH neadekvatni i da ih
je potrebno reformisati. Oblast javnih nabavki je često izvor prevara i
korupcije u mnogim zemljama, pa ni BiH nije izuzetak. Moje kolege iz EU
vam mogu potvrditi da je BiH jedina zemlja u regiji koja još nije
prevela u zakon direktive o javnim nabavkama EU koje postoje već 10
godina - ističe ambasador.
Moon naglašava da zakoni o javnim nabavkama BiH moraju biti
reformisani na način koji će poboljšati transparentnost i jasnije
utvrditi odgovornost. Iako ima nekoliko prijedloga za promjenu
postojećih zakona o javnim nabavkama, on vjeruje da je proces
revidiranja javnih nabavki najbolje započeti od nevladinog sektora i
posebno od EU koja ima eksperte za ovu oblast, te da bi bila greška
ograničiti diskusiju na urede političkih stranaka.
On podcrtava da ovi nezavisni stručnjaci zagovaraju - da se otvori
proces, osigura da državni dužnosnici koji rade na nabavkama imaju
potrebne vještine i obuku, da se ti pojedinci i njihove organizacije
smatraju odgovornim za svoje odluke, decentralizuje žalbeni proces i
prvi put uvedu antikorupcijske mjere i sankcije za kršenje zakona.
Smatra da je do sada predložen određen broj manje korisnih promjena
za zakon o nabavkama, te smatra da bi vlasti mogle i trebale uvažiti
mišljenje i stručnost iz nevladinog sektora čiji je cilj da se
kvalitetne promjene naprave već sada, u prvom pokušaju, što je praksa u
većini demokratskih zemalja, te da se pomogne BiH da ostvari napredak u
pogledu usklađivanja svog zakonodavstva sa standardima EU.
Istovremeno, još jedan set predloženih izmjena zakona o sukobu
interesa koji je od vitalnog interesa u borbi protiv korupcije je u
Parlamentu BiH. Kao što je slučaj sa zakonom o javnim nabavkama, kad
se primjenjuju jaki i transparentni zakoni o sukobu interesa, oni
postaju moćno oružje u borbi protiv korupcije, smatra Moon.
- Ali, ono što sam čuo o nacrtu prijedloga izmjena ovog zakona nije
obećavajuće. Na žalost, proces izrade prijedloga se nije odvijao uz
odgovarajuće konsultacije s relevantnim institucijama ili javnošću.
Prema nacrtu izmjena predlaže se uspostava komisije koja je sastavljena
uglavnom od parlamentaraca koji odlučuju o tome da li su njihove kolege
potencijalno u konfliktu interesa - navodi ambasador.
S obzirom da institucije u BiH još nemaju čvrstu strukturu, dodaje
dalje Moon, to bi moglo biti problematično jer komisija ne bi bila
nezavisna. Tekst prijedloga koji omogućuje prekid istrage o konfliktu
interesa ako dužnosnik "eliminiše" razloge konflikta izgleda kao da je
sročen da bi olakšao život parlamentaraca, a ne da bi sudionike u vlasti
smatrao odgovornim za njihove aktivnosti.
- Prečesto sam vidio da političari iz jedne etničke grupe stanu u
zaštitu političara iz drugih grupa kako bi, zauzvrat, dobili sličnu
"zaštitu" za svoje političare. Ova korumpirana praksa ne bi se trebala
nastavljati u bh. parlamentu. Nadam se da će se parlamentarci sjetiti
da je njihova uloga da štite opšte dobro i da će pojačati svoje napore
na eliminaciji problema konflikta interesa, umjesto što ga pokušavaju
gurnuti pod tepih - naglašava Moon.
Konačno, on navodi da su mu novinari, aktivisti civilnog društva, čak i
predstavnici bh. vlasti kazali da ih ozbiljno brinu predložene promjene
zakona o slobodnom pristupu informacijama. Oni navode da bi te promjene
zaustavile napredak koji je postignut kada je riječ o otvorenosti i
transparentnosti i da bi one bukvalno naopačke izvrnule sadašnju
filozofiju otvorenosti, te da bi objavljivanje informacija o vlastima
postalo izuzetak, a ne pravilo.
Moon ocjenjuje da bi to potkopalo osnovni princip interesa javnosti i
zakon bi lišilo osnovnih načela. Neki predloženi amandmani bi također
pojednostavili proceduru odbijanja zahtjeva za dostavljanje informacija i
prekinuli bi dosadašnju praksu da se slučajevi obrađuju pojedinačno.
Zakoni o slobodnom pristupu informacijama su svugdje kompleksni i
zahtijevaju da se uspostavi ravnoteža između prava na privatnost
pojedinca i prava javnosti na pristup informacijama. Javna debata o
ovom važnom pitanju ograničena je na dostavljanje komentara na web
stranici Ministarstva pravde u jednom ograničenom vremenskom periodu,
što samo po sebi dovodi u pitanje želju za istinskom debatom, podvlači
američki ambasador.
Moon zaključuje da je svaki od ova tri slučaja sam po sebi
problematičan. On smatra da zajedno ovaj set predloženih promjena
nagovještava širu negativnu priču o sistemskom degradiranju demokratskih
institucija i principa u BiH.
- Zašto politički lideri i vladini zvaničnici kažu da se žele boriti
protiv korupcije, a potom predlažu zakone koji olakšavaju nepotizam i
koji omogućavaju da se problemi sa javnim nabavkama nastave? Zašto
govore da žele modernu demokratiju, a predlažu zakone koji umanjuju
transparentnost i javnosti ograničavaju pristup informacijama o osnovnim
aktivnostima vlasti? - naglašava Moon.
On je stava da u vrijeme kada BiH treba da radi na osiguranju većeg
stepena demokratije, nije ni čudo da su građani BiH očajni dok
posmatraju kako njihovi parlamentarci zemlju vode u pogrešnom smjeru.
Smatra da predložene promjene podrivaju nastojanja da se ojačaju i
depolitiziraju bh. institucije i istovremeno predstavljaju napad na
prava svih građana da budu informirani i da na osnovu tih informacija
donose odluke.
- U proteklom periodu je bilo dosta deklarativne podrške i iskazanih
dobrih namjera u borbi protiv korupcije. Bilo bi korisno ako bi se
politički lideri dogovorili da ispoštuju postojeće mehanizme zaštite i
ojačaju one koje treba ojačati. Na kraju krajeva, u demokratskom društvu
vlasti moraju služiti građanima, a ne političkim strankama - zaključio
je na svom blogu američki ambasador u BiH Patrick Moon.